Библиотека Струмски
Издателска дейност:
Подкрепете ни:

VMRO Lion
Македония >> "Izvještaj Vasila Seizova o prilikama u Srbiji (Utisci sa sastanka s Kostom Pećancem - 22.09.1942)", публикувано в "Poslanstvo NDH u Sofiji I", Zagreb, 2003 година
Васил Сеизов от Кавадарци, Вардарска Македония - "Izvještaj Vasila Seizova o prilikama u Srbiji (Utisci sa sastanka s Kostom Pećancem - 22.09.1942)", публикувано в "Poslanstvo NDH u Sofiji I", Zagreb, 2003 година


Увеличи
Описание

"...Često čujete Srbe kako raspravljaju da će se nakon svršetka rata Jugoslavija uspostaviti u mnogo širim granicama od prije, da će postati država s 40 milijuna i Wien će biti srpski, prijete se Nijemcima, Hrvatima, Mađarima i Bugarima. U putničkom vlaku između Lapova i Beograda jedan srpski gudač pjevao je pjesmu, da kada njihovi dođu poklat će ustaše i Makedonce. U inteligentnim krugovima se ističe da je Njemačka već istrošena, dok su mogućnosti Anglosaksonaca, osobito Amerike, za vođenje rata neograničene. Postala je moda učenje engleskog jezika, budućeg "općeg svjetskog jezika"....
...Većina Makedonaca u Beogradu, koji su se osjećali Bugarima, vratili su se u oslobeđenu Makedoniju. Ostali su uglavnom oni koji su još u tursko vrijeme bili srbomani. Ostali su, pak, i takovi Makedonci koji su fanatični Bugari, osobito iz onog dijela Makedonije koja se nalazi pod talijanskom okupacijom, od kojih nekoji imaju nesreću da su se oženili Srpkinjama, s kojima ih vežu djeca, a drugi još nisu uspjeli da likvidiraju svoj imetak. Ovi žive među Srbima, poznaju ih, znaju njihove najintimnije želje i osjećaje i mogu biti odlično iskorišćeni u svrhu našeg ispitivanja. Nekoji od ovih su odavna u vezi s našim poslanstvom u Beogradu. Nitko ne pozna stvarno raspoloženje Srba prema nama, kao upravo ovi makedonski Bugari...
...Skupina omladine "Nacionalne službe", pretežno gimnazijalci, danas oko 18 sata na tramvajskoj postaji u Niškoj Banji pjevali su "Tamo daleko kraj mora" i druge srpske rodoljubne pjesme...U razgovoru su mi rekli sljedeće:
Nacionalisti su. Nekoji od njih su "Zboristi", no ne svi..S velikim simpatijama govorili su o Stamboliskom. Ne sviđa im se Opće-bugarski savez "otac Paisij", jer je šovinistička organizacija. Vrlo su zadovoljni držanjem bugarske vojske u Srbiji. "Moderni su Bugari fini", rekao je jedan od ovih. Povede se riječ o Makedoniji. "Vi", kazali su oni, "nazivate Makedonce Bugarima, a mi Srbima, a oni se sami nazivaju Makedoncima". Pitao sam kako treba biti riješeno makedonsko pitanje. Odgovorili su mi: "Izgradit ćemo veliku Jugoslaviju s Bugarskom i Makedonijom i onda će Makedonija biti i vaša i naša". Da li će ući i Hrvati u tu Jugoslaviju? Jedan odgovori: "Ne". Drugi: "I te ćemo primiti samo ćemo poklati ustaše".
Kosta Pećanac je sada 67 godina star. Krupna, uvjerliva pojava. Kreće se polagano, autoritativno.
Samouk. Prirodno nadaren s jakom pameću. Podsjeća na Jane Sandanskog iz bugarskih ustaničkih borbi....
Na pitanja što bi želio u pogledu razvoja bugarsko-srpskih odnosa i kakovi oni trebaju biti, Pećanac je izbjegao da dade određen odgovor. Upleo se njegov sin Milan:
"Kaži oče. Mi smo za ideju Stambolijskog, za jednu zajedničku državu Bugara i Srba..."


Източник: Сканирана от оригинален екземпляр

Автор: Роденият в тиквешкия град Кавадарци Васил Коцев Сеизов (1899 - 1975, София) е български журналист и общественик. Баща му участва в Тиквешкото въстание, а брат му е деец на ММТРО. През 1914 г. само на 15 години заедно с дезертьори от сръбската армия бяга в България. След това участва като доброволец в Българската армия в Първата световна война като е награден с орден "За храброст". След войните живее в Сърбия и България като участва в обществения живот на двете страни. Оглавява кавадарския български акционен комитет след освобождението на Македония през 1941 г.
Посетете Уикипедия за повече информация за Васил Сеизов


За да прочетете книгата натиснете тук



Видяна 257 пъти.